preskoči na sadržaj

Osnovna škola Vrbani

Login
Novo na stranicama

 

       KLOKAN BEZ GRANICA

Tražilica


JELOVNIK

Priloženi dokumenti:
Jelovnik 25.03.2024.-27.03.2024..doc

Kalendar
« Rujan 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Anketa
Koliko dnevno sati koristiš stranice društvenih mreža?







KORISNE POVEZNICE

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 2. 10. 2017.

Ukupno: 410857
Danas: 26
Obavijesti školskih stručnih suradnica

Savjetodavni rad s učiteljima i roditeljima odvija se utorkom uz prethodnu najavu, barem dva radna dana unaprijed, na adresu:

Mail Symbol PNG Images, Free Transparent Mail Symbol Download - KindPNG 

psihologicapedagogicavrbani@gmail.com

 


 

Poštovani roditelji,

navedena poveznica vodi vas do brošure koja može pomoći u odgovorima na pitanja o tome kako  djeci olakšati oporavak nakon potresa…

Poveznica na brošuru


Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba omogućilla nam je besplatno korištenje Priručnika „Pogledajte svijet iz mojih cipela : Zašto je temperament važan“  autorica Dore Kralj, socijalne pedagoginje, Vlatke Križan, kliničke psihologinje i socijalne radnice Nikoline Škrlec. Namjera autorica bila je pomoći roditeljima i djeci na način da roditelji prepoznaju i njeguju posebnost svog djeteta, da se mogu “na trenutak smjestiti u dječje cipele” kako bi osjetili dječji temperament, dječje osjećaje, nemir, tempo i energiju. Priručnik se posebno bavi vrlo osjetljvom, povučenom te aktivnom/distraktibilnom djecom.
Priručnik možete pogledati ovdje:

Poveznica na Priručnik


REZULTATI UPITNIKA ZA UČENIKE I RODITELJE O NASTAVI NA DALJINU

Poštovani roditelji, dragi učenici,

na poveznicama u nastavku možete pogledati rezultate upitnika za učenike i roditelje o nastavi na daljinu.

Poveznica ankete za učenike

Poveznica za anketu za roditelje

Pedagoginja: Marina Mirosavljević

Psihologinja: Dijana Kovač


SMIJU LI RODITELJI BITI U STANJU KRIZE?

Događaji proteklih tjedana bili su itekako stresni  za odrasle i djecu i mnogi su se  od odraslih našli zatečeni i iznenađeni reakcijama koje su uslijedile kao njihova posljedica.

U još ne tako davnoj svakodnevnici nitko nas nije pripremio za ovakva iskustva i događaje i sad sami sebe, najednom, preko noći, ponovo upoznajemo, ali u možda drugačijem svjetlu.

Smijemo li si priznati da smo se promijenili i da nas neke naše reakcije i ponašanja iznenađuju i brinu? Jesmo li loši roditelji ako naša djeca vide da smo ustrašeni, nesigurni, neraspoloženi, razdražljivi, tjeskobni, nervozni i ljuti?

Nove okolnosti su drastično promijenile svakodnevicu i svijet u kakvom smo navikli živjeti. Ta spoznaja utječe na sve ljude, bez obzira na dob, spol, rasu, rod, profesionalnu ulogu… Promjene i prilagođavanje na novu situaciju zahtijevaju dodatnu psihički snagu i energiju kako bi nastavili živjeti.

Zato možemo reći da je većina spomenutih reakcija normalna posljedica nenormalne situacije. Netko može imati jaču, a netko blaže izraženu reakciju nakon izlaganja stresu. One nisu psihijatrijski poremećaj, već su dio  normalnog ljudskog proživljavanja i očekivani odgovor nakon izlaganja stresu za većinu ljudi. Zato većini ljudi nije potrebna pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja, već se oni sami nakon nekog vremena uspijevaju uravnotežiti i uhvatiti u koštac sa svakodnevnim obvezama.

Što bi u ovoj situaciji moglo pomoći ljudima da se brže oporave:

  • Podijeliti svoje osjećaje s bliskim ljudima neizravno (preko društvenih mreža ili telefonom), međusobno si pružiti utjehu, toplu riječ i nadu  (izražavanje osjećaja u situacijama krize nije znak slabosti, već potreba kako bi očuvali mentalno zdravlje)
  • Načiniti si dnevni (tjedni) plan aktivnosti i pomoći djeci u tome (rutina pomaže kako bi ponovo uspostavili osjećaj kontrole nad životom)
  • U plan aktivnosti uvrstiti one koje nas vesele i raduju (bilo bi idealno kad bi to povremeno bile zajedničke, obiteljske (kuhati, peći kolače, igrati igre, vježbati..)
  •  Ako to djeca mogu, postepeno im prepustiti da samostalno prate nastavu i bave se školskim obvezama

Ako i poslušamo savjete o tome što nam može pomoći, ne znači da se opet u nekom trenutku nećemo osjećati loše. U takvim razdobljima koristi prisjetiti se da će ovo teško razdoblje proći, a mi ćemo iz njega jako puno naučiti i otkriti možda neke nove životne vrijednosti koje u „normalnim“ okolnostima  ne bi.

Djeca će svakako primijetiti vaše „lošije faze“, ali i one su dio života (i njihovog odrastanja). Zato je važno uzeti si vremena za djecu i objasniti im o onom što su primijetili, odgovoriti na pitanja, iskreno,  jednostavnim riječima, primjereno dobi.

Može se dogoditi da su za neke ljude svi posljednji događaji samo nastavak niza stresora koje su imali u životu. Nadalje, neki su ljudi osjetljiviji i ranjiviji na stres kao npr. mladi i djeca. Neki pak rade od kuće i moraju dnevno pokazati  i profesionalnu efikasnost. Ovih dana nije realno očekivati od sebe istu profesionalnu efikasnost kao inače. Ona će se vremenom vratiti na uobičajenu razinu prilagođavanjem na nove uvjete života i rada.

Ako primijetite da reakcije na stres ne prolaze i ne dozvoljavaju vam obavljanje svakodnevnih poslova, već se kontinuirano osjećate bespomoćno i loše, bilo se bi dobro obratiti nekom od stručnjaka za mentalno zdravlje. 

Školska psihologica: Dijana Kovač


OBAVIJEST ZA UČENIKE I RODITELJE O TELEFONSKOJ PSIHOLOŠKOJ PODRŠCI

Draga djeco, poštovani roditelji,

U posljednje vrijeme dogodili su se stresni i neočekivani događaji koji su sve ljude i djecu uznemirili i pogodili. Iako svatko od nas doživljava ono što se događa na svoj poseban način, katkad je lakše prebroditi takva iskustva uz razgovor s psihologom.

Ni roditelji često nisu sigurni kako razgovarati i postupati s djecom u razdoblju krize.

Tijekom sljedećeg tjedna u vezi toga možete razgovarati sa školskom psihologinjom od ponedjeljka do petka telefonom u razdoblju od 9 do 12 sati na broj 091 3832539.

Školska psihologinja: Dijana Kovač


Vježbe uspostavljanja i održavanja pažnje za djecu

Tijekom proteklog tjedna nekoliko roditelja postavilo je pitanje psihologici postoje li kakve vježbe za održavanje pažnje kod djece. 

Sposobnost održavanja pažnje u novim (nenormalnim) uvjetima svakako je narušena, a kod neke djece teško se (samo)regulira i kad su uvjeti „uobičajeni“.

Slično se, moramo priznati, događa i odraslima.

Link koji šaljem dovest će vas do kratkih vježbi MINDFULNESSA za djecu sa stranice Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.

Mindfulness znači zastati, usmjeriti pažnju, biti prisutan i svjestan. Mindfulness pomaže umiriti se, sabrati svoje misli i reagirati svjesnije u stresnim i izazovnim situacijama života.

Preporučam roditeljima i djeci zajedno „proći“ kroz brošuricu i „isprobati“ kratke i zanimljive vježbice.

https://www.poliklinika-djeca.hr/aktualno/novosti/besplatna-brosura-kratke-vjezbe-mindfulnessa-za-djecu-za-prepoznavanje-i-kontrolu-neugodnih-osjecaja-i-ponasanja/                                                                                                                 

Puno pozdrava, psihologica: Dijana Kovač


 
preskoči na navigaciju